Monday, 29 May 2017

(TOIPRA BRU NI KSUNGKAUTMA (HISTORY)


Rajaha (Toipra/Tripura) uo hah soingmo (SOURCES :MKHROI KTA)

Rajaha/Toipra uo Bru mphu ni somoing nching yo Hasoing le keha boi yo sayak mo doi yo kristo bosi ni Bosi Saisa rjaktham 1300 A.D uo sei, Akhe bo soinai ha slai skang uo Bru jati ni kau tma no khothum ye soinai rau nthing yo kau lasoingyak mo. Rajaha nchingyo Raja bai boideisi (Exiled) hoiyak mo jaga pho maiya ni thalang  uo nou hingye sayak uo. Akhe tma ongmi bo jaga uo hoiyak phi mathang phi hing khe bo jaga nching se mchoi mchu sauh uo tong biye phai mo ongmi hoih yak msei Raja bai.(Bo kautma soinai ha phaing mala mo rau khe;-Bru tribe of india akhe Bru Tripura Vision akhe Reang From Wikipedia, the free encyclopedia) Akhe Bru rau Rajaha uo tong mole sikhruh nai rau gbangma tong uo Bru ni siphaing toidul nai rau klangnoi kauo Dharma Manikya Raja ni sak uo bosi khe 1458- 1462 K.B. uo. Akhe Bru rau mchoi mchu nching yo sasa ye phai mo Bru ni Raja tong uo mmung khe Kainskau hingyak uo hing khna mo le, Bangladesh ni Chitagong  Haduma uo se tong uo. Bo kheba le abo Toipra Raja bai boideisi hoiyak mo ni somoinguo se aro Maiyani thalang jaga uo Raja ongye tong uo.  Akhe aro nching se phaing nang Raja mok (maghs) ni yak uo phaing paisau ya ye Toipra/ Rajaha uo uchiha mahasoing phi ha. Akhe bo soinaiha ni slai skang soinai rau samo pho boro no Raja ong uo hing ye sa uo, akhe  abo Maiyani thalang uo Raja ong tong mo nou ksung ksung kheye bose waiha khe Raja bslai ongmaing nai kroi ni uchiha Rajaha uo mahah soing phimi hingye sayak uo. Akhe tma ongmi tre Raja ongmaing nai kroi ongmi hing khe abo Mok (Magh) Raja bai Ron  khe thing yo se Raja thoiye , akhe tre bu Raja ong ye Ron khemaing nai kroi ni, akhe Raja ong maing nai kroi kha ongmi bauh ye toidul nai kroi kha ni phaing paisau ya ongye Rajaha uo uchiha maha soing phi ha. Akhe aphu uo hasoingmo khe Korbok, Omor pur, Udai pur akhe Belonia moiyol (sub-division) ni msing yo. Akhe Bru rau Bangladesh nchingyo Rajaha uo hasoingmo le joto khasuuh ye yachauh la phrung uo himba skang bosi 1300 (K.B) uo. akhe Bru jati le tauh uo pho Rajaha uo se bangkuh uo tre jaga rau ni slai uo. Ro uo se ksung ksungni ching tongsa biye phaimo sei.

Toipra uo BRU ni mkhrouh gona     

India ni Hatoinai rau (Government) jati ksu ong nai rau ni brouh tuke mo ma uo, Bru Toipra uo maing yak mo ma khe. K.B 1951 uo khe 8.471, akhe abo ni bosi chi yakgu uo uchiha tuke phu uo maingyak mo khe bosi 1961K.B 56.597. abo ni 1971 uo tuke phu uo maingyak mo brouh mkhrouh khe 64.722 ka uo. Akhe K.B ni 2001 uo tuke phu uo Bru bangmo khe mkhrouh 165,103 ka uo. Akhe Hatoinai rau ni tuke mung uo brouh gbang thauh hingye layak mole Gurpai (Debbarma) no sei. Akhe Bru rau kheba le knoi ma uo Gurpai pai khe Bru sei hingye siyak uo,  bo Hamang uo. Himba bo soinai ha bai akhe brouh gbangma ni mkha uo se bono le yachauh ye lamaing ya. Toipra uo le Bru se gbang thauh ong nai waingsa no khoiye le. Himba Bru msa rau khe ake nchingyo blong uo matong mo ongmi blong uo tong thing uo se maingsoing yak ya tuke ting yo,ada khebale Bru mkha khe bodoi rau no asu kam nangyak ye jai kheya ong thingyo maingsoing pai ya ni. Are ongmi bauh yese, tuke yak thingyo kom klai ye tong uo…………………

Rotno moni Guru,  Akhe tauh thauhsouh phu uo khe Rajaha ni Raja bai kaham kheye naiyak ya ongye kosla  layak ha, akhe boni somoing yo Rajaha ni ksungkautma tongmo doi yo, keha brouh tong uo mmung khe Rotno moni Guru bungkhe ktal(Tripra) sei. Bung khe Bru ni mdul uo tongye Bru jati uo hah ye thangha, bung khe Moni (Duari keha hingye hani brouh bai chongye layakmo brouh ha sei)  sei. Bungkhe aphu ni sak uo sirungma bai simungma nang brouh sei. Bung khe Bru jati no toiye Waingsa (Bengali) rau Rajaha uo Bangladesh nching Hasoing nai rau no pho rukhlai phi uo. Rajaha uo je kungthai bara mang tongyak naima ni kheye.  Akhe tauh uo pho bini simungmalathai (Ashram/Training center)  rau tong pai khouh Rajaha ni keha para Korbok uo. Bo Rotno Moni Guru no Bru rau no Rajaha ni Raja bai naiyak mo hamya ong tong phu uo bungse Bru jati ni keha Toidul naiha ongye Toipra/Rajaha ni Raja bai bacha ye kausalai uo, akhe Raja bai bin kauno lasau yak ya ongye, bung no kekto layak naima hingye kau riyak khe. Bung bini tong thai jaga uo tong nang maingya ongye makhaih ha. Akhe je bungno ruh nai rau gbangkuh Bru se blong kthuh kthuh uo khaihye  mathangha, akhe Rajaha ni blong hathai uo mang thauhya ye Haskam (Mizoram) bai krungnai ma Haduma rau uo khaihye mathang phrungha. Bo joto ongmo khebale India Ha Sai(Englishmen/ U.K)  rau ni yak nching maingya kho phu uo sei, akhe Rajaha pho Tauh uo ndoi kheye India ni yak uo ongya khouh.  Akhe Rajaha ni Raja khebale Birbikrom kisore Manikya sei. Kristo Bosi ni 1942 girdo uo.

Raima, Sorma Toima. India Ha Sai rau ni yak uo ni ching maingpai ye. India ni Hatoinai. Pandit. Jawaharlal Nehru ni msayu, Indra Gandhi bo India no toiphu ni somoing yo Rajaha pho India bai pal ong pai ye, Rajaha uo keha karen/Hor (Current) layak nai mani kheye Toima bu noi no thesoh rini hingye je Rajaha no toinai  Houhgra rau  bai kauma salai ni hingye Rajaha uo phai ha Indra Gandhi. Akhe brau ongprau lai ye no abo toima bunoi no thehsolai ha. Akhe aroni msing uo je tong nai “Bru” rau akhe tre sasu jati tong nai rau tong maingya ongye. Aro jaga nching yo makhaih phrungha. Jaga toilom ye thang mo ni kheye. Akhe “Bru” rau khe bale jang dasda,kanchanpur khauh bai phai phrung ha ada. Akhe baha brouh rau khe bale ro ni jora pho mkha bathauh maing ya ongye, arbu blong hathai Huh kheye chathai kroi ongmo ni kheye. Haskam/Mizoram uo hasoing lai nangha.

HAASKAM NI BRU NI KSUNGKAUTMA -1

HASKAM (MIZO RAM) UO BRU RAISA MO.  (SOURCES :MKHROI KTA)

Haskam (Mizo ram) uo Bru tongsa biye phai mo le baluh ha. Akhe mtoi bosi nchingyo tongsa biye phaimi le bo soinaiha si souh ya himba skang soinai rau nchingyo kau maingmo nching yo le India Ha maingya khosning skang sei. Akhe Haskam (mizo ram) uo Bru mphu uo nching tong le tauh uo krung riye srai kheye si souh ye lamaingya khouh.

BRU Jati raisamo

Bru jati le bro nching phai hing khe le, joto nthing yo se kau pherau yak mo tong uo. Bru jati no pho Isor se banau uo, Isor poila Brouh banau mo khe saldouh ma sal uo sei, aphu se Isor Adam bai Howa (Eve) no banau uo,  Adam kheba le kla Howa khe bale broi. Akhe tining uo bo Ha saka uo pungye tong nai rau pho brau ni msa rau sroh sei. Akhe bo le Baibel sasro uo sayak mo nching sei. Bo hani khathoiyak thauh mo boi yo sayak mo nching sei. Akhe abo Isor nougkha purthima, akhe sal tal banau naiha no Bru jati no pho, bo Ha saka uo keha jati kheye snam ye hoi uo. Akhe kau sungyak nai ma le Brekheye mtoi yo nching ro Toipra, Haskam, Manipur, Assam akhe Bangladesh uo tong thang phai sei. akhe mphu nchingyo brekheye Hasoing phai, bo jaga rau uo tong thang phai sei. Bose joto kau sungye kau pherau yak mo maingyak naima nangmo ma le

Akhe saka uo samo doi sei, yaphang yarung le, brau ni msa nchingse yie ye phai uo. Akhe Isor ni kau no brouh rau kau laya ongmo bai kheye Isor ni ging brouh ni saka uo klai phai phi ha Nuho (Noah) ni sak uo. Akhe bung keha bin bihih msala takhutham, akhe brau ni bihih , akhe tre moima rau akhe tre rangma hoitong nai suh mchro chroha chroha kheye laruh yak ha, Denga uo kheye drau riye laruh yak ha. Tre bara khebale jotosuh no Toibai kheye lom riye mthoi pai khoiyak ha. Akhe sal kurnoi Hor kurnoi watoi phai riye. Akhe abo Nuho ni msa takhutham shem, Ham, Japheth ni se uchiha yie phi ha bo ha saka uo. Abo ni Isor bai kau riyak mo khe yie lai di hing ye, abo se brouh rau khe krungha khe tongye nohkha bai khuda ri ye nouhkchu kheye tang lai ha, abo nouhni mmung khe Babulon, Akhe bo ong tong phuni somoing yo le kau pho bo hamanang uo kau keha chouh sei jati pho tak ndoi kheye bang ya je keha chouh sei. Abo se Isor kau rimo yie ye hamanang uo ksaiye punglai lai di hingyak mo no kau laya ongye ksai ye yie laiya ongmi bauh uo kau mchilai ya kheye, kau juda juda kheye  khe hoiyak ha Isor bai. akhe kau mchi laiya ong thang mo nikheye krungha tonglai maingya ongye jan jani nouhkhong no toiye bo hamanang uo ksai pai ye thang ha. Arungmise tauh uo bo Ha uo jati juda kau juda kheye gbangma kheye ong pai ye thang uo. Akhe Bru jati no pho aphu nching yo jati keha banau ye kau juda bengbai kheye Isor bai hoiyak mo nou, akhe Bru jati le Nuho ni msa la Japheth ni brem sei, Bo joto ongmo khe tauh uo khe irak (Iraq) se ongye thang ha, aro nching se china ha uo hasoing uo. Akhe skang le Bru kheye le jati mmung ongya himba Tibeton chin se hingyak uo aro nchingse tibeton Burma ongha, akhe Bru hingye rengsa phai yak mo le keha pho kaham kheye si souh nai kroi himba chini pri pri ni mchoi mchu rau rengsa phai mo sasak le Bru hingye nou, arungmi se tauh uo Bru hingye rengyak uo. akhe Bru  jati le Bormaha (Burma country) ni keha Doli bukhauhyakmo shan ( Shan state) uo se tong uo aro nching se Arakan Haduma uo senang thangha. Akhe bo Haduma nching se uchiha Maiya ni thalang Haduma jaga uo senang phi ha, (bo Haduma kheba le Haskam ni Haduma bai krung laimo ma sei), bo Haduma khebale salka Pakistan (east Pakistan) uo se khohsoingyak uo. akhe tauh uo khe bale Bangladesh ongye thang ha. Bo jaga nchingse Toipra/Rajaha (Tri pura) uo khristo Bosi  ni Bosi Saisa bosi rjaktham (1300 A.D) uo hasoing uo. Hingyesayak uo, keha boi yo sayak mo ndoi yo (The Tribes of Mizoram (Aizawl, Tribal Research Institute, Art & Culture, 1994. p. 43). Akhe Rajaha uo poila Raja ong nai Dharma Manikya  Raja ongmo bosi khe Kristo bosi ni bosi Saisa rjabroi kurnochichaih (1458 A.D) nching Bosi saisa rjabroi  kurthamknoi(1462) jora Raja chanang ou. Akhe Bru Rajaha/Toipra uo hasoingye tongmo pho Rajaha uo keha pho Raja ongya kho sning skang sei.

Haskam uo “BRU” ni mkhrouh gona. Bo sa skang tong sa bi phai phule, Bru rau no mkhrouh gona tuke yak ya, ni siay. Akhe bosi 1960 uo poila tuke yak thingyo Bru rau ni mkhrouh gona khe, 5,000. Akhe abo ni uchiha tuke yak phi ha bosi 1971 uo, aphu khe maing soing yak phi ha, 9,828. Akhe uchiha haskam uo tong nai khathoi nai mthoh rau 1986 bosi uo.‘BRU” ni mkhrouh gona no tuke  lai phu uo, maing yak phi ha, 23,534. Akhe thauhsouh phu ni Tuke yak mo uo, Haskam ni “Bru” tong nai mkhrouh gona khe, 58,269. Bo khe bale Haskam ni khathoi nai mthoh ni keha ‘Bartalkautma’ (Megazine) uo khoisayak mo sei. Abo bartalkautma ni mmung khe ba le”Baptist Today’ hing yak uo. Akhe Bru rau mang kheye wang khe ye tongmo, tre jati bai dalau doi ong thaih yamani kheye tong mo khe, 80 para ka uo. Akhe tre Skam rau bai dalau doi kheye tonglai nai rau pho no tong uo. Akhe bosu BRU ni mkhrouh gona le bo 80 para nching bai tre Skam bai dalau doi kheye tong nai rau ni nching sei. Akhe 11,350 nouh thai gona nching sei. Akhe boro ni msing uo, Isor gboi no khathoi nai rau khe bale, 41,212 ka uo. Bo rau khe khristian.

Akhe bo mkhrouh gona pho, chasouh ha le hingmaing ya khouh, tma ongmi hing khe Bru rau le blong msing uo Huh kheye chanai ma ong mi, tuke yak phu rau uo maingsoing paiya khoma se gbang ma se tong khouh.

KAUBRU KAUKTA(1)

JWÓRAPHONG-CLOCK
GORNA KAHTHI-NECK TIE
MALKHONG-TRUCK
BAIHKRAM-CYCLE

BAUHKHLA=MYROBALAN

KAUBRU=THALU || SAIKAU = FONTANELLE