NAITUH DI

Kautma kaham bthaima rau

Zodin Toimoy>‎Bru Vrao(Bru Article)BRU NI KHORANGTRADITIONAL BRU FAMILY SETTING:Ake nching ye chini Bru le msa chla thaithauh ni nouhkhong wo se mma-mpha (burchuh-bura) rao le tong ou. Are ong thing yo de ong phi nang pho si ya, msa thaithauh no le tre tremsa houhgra rao ni slai pho chini Bru mma-mpha rao maya chamo barekuh ou. Msa houhgra rao le bihih msai la ha sing khe chorai baihkhlai ye nouhkhong kha pai ye mathanng ou. Tma hing khe msa chla thaithauh rao le chorai khe tong ni nang ya mani mma-mpha bai pal khe ye bihih la thanng phuh ou pho tong mai ou. Bo dei khe ye chini Bru ni nouhkhong le ake nching ye ongsa ye phai ou.PARADIGM SHIFT:Mma-mpha bai msa rao ni kchar ou maya bai khakrunglai ye ake phuh ou tongmo askal purthimbi (kuili juk) ou le kroih ruhkroih ruh ong ye phai ha. Bo biaji le chini Bru ou ongkuh khna do hing ye pho machoung phi ou. Askal ou sorkhari rao kha de DEVELOPMENT ni baoh panda ou SCHEME gbangma khuikhlai ri ye toing ou. Mahatma Gandhi National Rural Employment Guarantee Scheme (MNREGS) rao central nching ye chung pho thuh pai ye tong ou. Abo thauh phi ya khou, Mizoram wo tongnai rao le New Land Used Policy (NLUP) hing ye Mizoram sorkhari haba lamo bai brouh bauhha le rangkhau poicha rao pho mai pai ye tong ou. Tre khauhha khe ye choungnai khe MNREGS mai yag nai khe nouhkhong chorai baihkhlai ni nang ou, NLUP pho no are nou.Are ong mi chini Bru ou mma-mpha no bera pai ye chorai baihkhlai ye MNREGS, NLUP mai ni mchumo ni baoh ou thanng pai ou. Zaga bauhha wo le MNREGS, NLUP seihlai ye mma-msa gbahlai ye tongnai pho tong pai ou. Akhe, msa rao mang pho thauh ya, mma-mpha rao pho msa rao bai pal tongkhe abo sorkhari ni maimarma mai ya hing ye si mi chorai tong yag nai yakrauh ong ye tong pai ou. Bo dei khe ye chini jati ou askal purthimbi ou tong pai mi baoh ye MMA-MPHA NO MAYA ONGMO, MSA-MTOI NO MAYA ONGMO pho kome sa ye phai nang khna do hing ye machoung phi ou.BUILDING NEW BRU?Bru jati manang ni tongmung-chamung, nouhkhong khachamo joto no snam yag nai nang ha. Tma hing khe, "jati no snam ni hing ye choungmo ou buktoi souh ye, tma lama dei khe sosa ni choung tong?" hingmo no skang ther ou uaingsouh sau yag nai nang nai. Bru jati kta banang yag nai nibaohpanda ou keha ni samung ya, sauhhung khe snam mai yag nai pho ong ya, chung joto se nang ou. Chini Bru jati no snam yag nai ni khe ye samung skang nangmo ang choung maimo le:1. Replacing Value System (Muilio no slai yag nai):Ake phuh ou chini Bru rao kchu keh naimo le mairbam ktor song mainai rao no, tangmainai-tuimainai rao no sei. Tma hing khe askal ni Bru rao le rangkhau-poichatongnai, gnang-gristi ongnai rao no sei. Brouh ham phi ya pho gnang ong gra ha sing khe abo brouh no le man matoing ou. Are ong thing yo jejon pho mai-mui mai yag nai ni slai le rangkhau-poichamai yag nai ni khe ye sauhthaih lai pai ou. Brouh bauhha le rang maini mchumo ni baoh ou being ni manoi rao khau ye, being ni rang rao khau ye, samung hamya tang pai ye thang ou. Are ong mi chini Bru jati ni mkhang nosto ong ye thang ha. Phai di, manoi muilio hing ye chung choungmo no slai lai na. Lekha krung rao no ktor khe nailai na, akol kaham no khabai lai na, samung thik khe tangnai rao no kchu khe nai na,quantity ya mani quality no khabai lai na.2. Brouh Dormo ong lai na:Brouh dormo hing khe phola ni brouh hingmo ni kautma ong ya, akol kaham tui ye samung kaham no tang ni mchu lai yag nai hingmo ni sei. Being imang kha ye tong phuh rao ou nangkhruh yag nai rao, khuktoi-khukchang sa lai yag nai, being gbahlai ye bulai ye tong phuh ou pho mthanai ong yag nai nang ou. Bro le Hindu, Muslim, Kristian hing yag nai kroi. jejon se akol kaham tui ye tong ha khe brouh dormo ong mai ou. Bo no khabai ye ong ni choung ha khe jati kta chung banang mai ba ndo!3. Mkha kuar:Mka steh choungmo bai le haba ka mai ya. Akhe, purthimbi lesauh ni para mang ong ya hing ye si ye choung mai yag nai nang ou. Sauh ni para wo mang kauktor sa ye raja chatong mai phi pho being ni para wo le kchem ong mai ou. Are ong mi chini khaphang choungmo no je chung para maimo dei yokuar khe ye tui lai na. Askal purthimbi ou being ni jati rao haba kamo rao, chini jati ou askal purthimbi samung tangmo rao no chung choung ye haba la yag nai nang ha. Snungnai/satro rao ni baohpanda ou le "pass khe cho ha" hingmo ideology le khui yag nai nang ha. Competition ni mkha no tui ye "TO BE NO. 1" ong yag nai choung lai na.